Cink i posljedice njegova nedostatka

cink kao lijek neplodnost depresija imunitet dijabetes

Nedostatak cinka u organizmu je čest, a posljedice mnogo kompleksnije nego što pretpostavljate. Cink je metal iz skupine esencijalnih elemenata u tragovima budući da ga je za naše dobro zdravlje potrebno u vrlo malim količinama. Iako male, neophodne su za normalno funkcioniranje organizma, a već umjereni nedostatak može izazvati zastoj u razvoju i brojne zdravstvene probleme.

Tijelo odraslog čovjeka sadrži oko 3g cinka. Može ga se naći u unutrašnjim organima, koži, kostima, tjelesnim tekućinama i stanicama. U najvećoj količini u organizam ga unosimo hranom životinjskog podrijetla, bogatom proteinima (meso, riba). Može se uzeti kao dodatak prehrani ili hranom obogaćenom cinkom. Sastavni je dio pasti za zube i vodica za usta protiv gingivitisa te sprejeva za nos i pastila protiv prehlade. Bez obzira na dostupnost, procjenjuje se da je gotovo pola svjetske populacije deficitarno cinkom.

Nedostatak cinka u organizmu klinički je prepoznat relativno kasno, 1961. godine. Nedostatak može uzrokovati zaostajanje u rastu i razvoju djece, komplikacije u trudnoći, neodgovarajuću reakciju imuno sustava i povećenu osjetljivost na infekcije. Cink pokazuje određenu direktnu aktivnost protiv virusa (naročito prehlade) i herpesa, no točan mehanizam djelovanja za sada nije poznat.

Odobrene zdravstvene tvrdnje

Relativno konzervativna Europska agencija za sigurnost hrane odobrava za cink brojne zdravstvene tvrdnje:

  • Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
  • Doprinosi održavanju normalne razine testosterona u krvi
  • Doprinosi normalnoj plodnosti i reprodukciji
  • Doprinosi održavanju normalnog vida
  • Doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
  • Doprinosi održavanju normalne kose, kože i noktiju
  • Doprinosi održavanju normalnih kostiju
  • Doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji
  • Cink ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
  • Doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata


Osam najvažnijih funkcija cinka

Prema članku Comprehensive Reviews objavljenom u stručnoj publikaciji Food Science and Food Safety cink je jedan od najvažnijih minerala u tragovima prisutan u ljudskom organizmu. Važen je ne samo za odvijanje raznih fizoloških procesa već i za prevenciju nastanka mnogih bolesti. Članak je objavljen temeljem pregleda brojnih studija objavljenih u posljednjih dvadeset godina i izdvaja slijedeća važna djelovanja:

1. Mozak: Razina cinka u krvi smanjena je kod oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti (Brewer et. al., 2010) Studija na zamorcima iz 2005 godine pokazala je da cink djeluje kao antidepresiv.

2. Krvožilni sustav: Cink pokazuje značajnu aktivnost u regulaciji arterijskog krvnog pritiska. Također je utvrđeno da muškarci i žene s visokim krvnim pritiskom različito metaboliziraju cink. (Tubek, 2007).

3. Jetra: Nedostatak cinka u jetri karatkerizira cirozu jetre, no zamjetan je kod alkoholičara i oboljenja jetre koja nisu posljedica prekomjernog ispijanja alkohola (Bode et. al., 1998)

4. Trudnoća: Već blagi nedostatak cinka u trudnoći povećava rizik od smrtnosti za majku, može uzrokovati abnormalan osjet okusa, povećati rizik za fetus i dovesti do atoničkog krvarenja (Jameson, 1993)

5. Dijabetes: Cink je vrlo važan za sintezu, skladištenje i sekreciju inzulina (Chausmer 1998). Snižene razine cinka kod dijabetičara povećavaju rizik od koronarnih bolesti i povezanih rizičnih faktora poput povišenog tlaka i povišene razine triglicerida (Singh at. al, 1998)

6. Endokrini sustav: Studije pokazuju povezanost nedostatka cinka u pacijenata starije životne dobi sa smanjenom aktivnosti prsne žlijezde i njenih hormona, neodgovarajuću reakciju prilikom cijepljenja te nepravilan rad imuno sustava. (Haase, Rink, 2009)

7. Zacjeljivanje: Nedostatak cinka povezan je s otežanim i usporenim zacjeljivanjem rana. Pokazao se krucijalnim za ciijeljenje čira na želucu, naročito u ranoj fazi (Kennan and Morris, 1993; Andrews and Galagher-Allred, 1999; Watanabe, 1995)

8. Upala pluća: Cink može skratiti vrijeme trajanja jake upale pluća i skratiti hospitalizaciju (Brooks, 2004).

Rizične skupine

Iako je, statistički, nedostatak cinka u organizmu česta pojava o kojoj bi svi trebali voditi računa, niže navedene osobe spadaju u rizičnu skupinu s naročito izraženim nedostatkom cinka:

  • Prerano rođena i novorođenčad ispodprosječne težine
  • Starija dojenčad i mala djeca s neadekvatnim unosom hrane bogate cinkom
  • Djeca i adolescenti
  • Trudnice i dojilje, naročito ako su adolescenti
  • Bolesnici koji koji se hrane intravenozno
  • Pothranjene i anoreksične osobe koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate proteinima
  • Osobe s dugotrajnim proljevom
  • Osobe s malapsorpcijskim poremećajima, uključujući celijakiju i sindrom kratkog crijeva
  • Osobe s upalnim bolestima crijeva, Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom
  • Alkoholičari i osobe s bolesti jetre
  • Osobe s kronočnom bolesti bubrega
  • Osobe s anemijom
  • Osobe koje uzimaju lijekove (određeni antibiotici i lijekovi protiv tuberkuloze) koji potiču izlučivanje ili smanjuju apsorpciju cinka
  • Osobe starije od 65 godina
  • Vegetarijanci, osobe koje cink dobivaju iz mahunarki i orašastih plodova. Iako mahunarke, bademi, bučine sjemenke i kikiriki sadrže relativno velike količine cinka, prisututnost fitinske kiseline u njima smanjuje apsorpciju cinka.

Cink i reproduktivni organi

Kod žena cink sudjeluje u preko 300 enzimatskih procesa. Bez njega stanice se ne dijele pravilno, razine estrogena i progesterona ne mogu biti u balansu, a reproduktivni sustav ne funkcionira punom snagom. Prema izvješću s “Center for Disease Control’s Assisted Reproductive Technology” niske razine cinka direktno su povezane s pobačajem u ranoj fazi trudnoće.

Kod muškaraca cink se smatra za plodnost pojedinačno najvažnijim mineralom u tragovima. Dodatna suplementacija cinkom kod neplodnih muškaraca može povećati brojnost, snagu i kvalitetu sjemena i dovesti do poboljšanje stanja.

Preporučene doze

Preporučene dnevne doze za cink kod nas su postavljene na 10 mg, dok je najveća dopuštena dnevna doza 15 mg. U Americi je generalno preporučena dnevna doza za muškarce 11mg, a za žene 8mg, Gornja granica (UL) do koje nisu zabilježene neželjene popratne pojave iznosi 40 mg. Dugotrajno uzimanje količina većih od 40 mg dnevno može prouzročiti nedostatak bakra u organizmu budući da cink koči njegovu apsorpciju u tankom crijevu. Američke RDA preporuke dodatno su određene po dobi i spolu:

ŽIVOTNO RAZDOBLJEGODINE STAROSTIMUŠKARCI (MG NA DAN)ŽENE (MG NA DAN)
Novorođenčad 0-6 mjeseci 2 2
Novorođenčad 7 mjeseci – 3 godine 3 3
Djeca 4 – 8 godina 5 5
Djeca 9 – 13 godina 8 8
Adolescenti 14 – 18 godina 11 9
Odrasli 19 godina i stariji 11 8
Trudnoća 18 godina i mlađe 12
Trudnoća 19 godina i starije 11
Vrijeme dojenja 18 godina i mlađe 13
Vrijeme dojenja 19 godina i starije 12

 

Izvor: vital.hr

Pin It

Zanimljivosti

  • 1

Za pružanje boljeg korisničkog iskustva i ispravan prikaz sadržaja ova stranica koristi kolačiće. Kolačići su anonimizirani te u svakom trenutku možete kontrolirati i konfigurirati postavke kolačića u vašem Internet pregledniku.